Sa prirodom na dlanu i decom u prvom planu!

pravilna ishrana dece

Pravilna ishrana dece

Ishrana za decu zasniva se na istim principima kao ishrana za odrasle. Svima su potrebne iste vrste hranljivih materija – kao što su vitamini, minerali, ugljeni hidrati, proteini i masti. Deci su, međutim, potrebne različite količine specifičnih hranljivih materija u različitim uzrastima koje će pomoći rast i razvoj njihovih kostiju, mišića i celokupnog imuniteta.

Dakle, koja je najbolja formula za podsticanje rasta i razvoja vašeg deteta? Pored toga što vaše dete treba da provodi vreme u prirodi i zdravoj igri, jako je važno povesti računa i o tome šta vaše dete jede.

Pogledajte najvažniji nutrijenti za decu predškolskog uzrasta, na osnovu najnovijih smernica o ishrani, kao i kako i u kojim ih namirnicama možete pronaći.

Takođe, možete pročitati naš tekst i o tome Zašto je važno da vaše dete provodi vreme u prirodi.

U nastavku teksta ukratko razmotrite koje su to namirnice najbogatije hranljivim materijama i podstiču rast i razvoj vašeg mališana:

  • Proteini – Birajte plodove mora, nemasno meso i živinu, jaja, pasulj, grašak, proizvode od soje i neslane orašaste plodove i semenke.
  • Voće – Ohrabrite svoje dete da jede raznovrsno sveže, smrznuto ili sušeno voće – umesto voćnih sokova. Ako vaše dete pije sok, uverite se da je sok 100% bez dodanih šećera i ograničite njegove ili njene porcije. Kada je u pitanju konzervirano voće koje bi u suštini takođe treba izbegavati, ukoliko je upakovano u sopstveni sok, moglo bi značiti da ima malo dodatog šećera. Imajte na umu da se jedna četvrtina šolje sušenog voća računa kao jedna šolja ekvivalentna voću. Kada se konzumira previše, sušeno voće može doprineti dodatnim kalorijama. Poenta je, da je sveže voće nezamljivo i da se uglavnom treba fokusirati na njegovo konzumiranje.
  • Povrće – Poslužite vašem mališanu raznovrsno sveže, konzervirano, smrznuto ili sušeno povrće. Nastojte da obezbedite raznovrsno povrće, uključujući tamnozeleno, crveno i narandžasto, pasulj i grašak, skrobno i drugo, svake nedelje. Kada birate konzervirano ili smrznuto povrće, potražite opcije sa nižim sadržajem natrijuma.
  • Žitarice – Birajte žitarice od celog zrna, kao što su hleb od celog zrna, ovsena kaša, kokice, kinoa ili smeđi ili divlji pirinač. Ograničite rafinisane žitarice kao što su beli hleb, testenina i pirinač.
  • Mleka – Ohrabrite svoje dete da jede i pije mlečne proizvode bez masti ili sa niskim sadržajem masti, kao što su mleko, jogurt, sir ili obogaćena pića od soje. Takođe, treba imati u vidu da bi vašem mališanu vremenom trebalo smanjivati konzumiranje kravljeg mleka.

Kada su u pitanju čak i zdrave namirnice, uvek treba biti oprezan i povesti računa. Ukoliko ustanovite da je vaše dete osetljivo, ili čak alergično na pojedine namirnice, iste treba izbaciti, i naravno konsultovati se sa vašim lekarom ili nutricionistom, koji će vašem detetu odrediti ishranu.

Namirnice koje treba izbegavati u ishrani vašeg deteta

Namirnice koje treba izbegavati u ishrani vašeg deteta
Namirnice koje treba izbegavati u ishrani vašeg deteta

Kao što smo već navodili, ishrana dece i odraslih se mnogo i ne razlikuje. Sve ono što već znamo da je nezdravo, isto važi i za vaše dete. Namirnice koje treba izbegavati u ishrani vašeg deteta su mnogobrojne i svesni smo toga da sva deca vole grickalice, slatkiš, palačinke, čips i tome slično. Ono što vam još možemo reći jeste da im ne bi ništa škodilo ukoliko im se s vremena na vreme taj užitak i omogući.

Najštetniji nutrijenti u ishrani vašeg deteta su:

  • Industrijski šećer. Ograničite dodavanje šećera. Prirodni šećeri, kao što su oni u voću i mleku, ne spadaju u grupu dodatih ili industrijskih šećera. Primeri dodatih šećera uključuju smeđi šećer, kukuruzni zaslađivač, kukuruzni sirup, med i drugi. Proverite etikete o ishrani. Birajte žitarice sa minimalnim dodatkom šećera. Izbegavajte pića sa dodatkom šećera kao što su sokovi i sportska i energetska pića.

Zasićene i trans masti. Ograničite zasićene masti — masti koje uglavnom potiču iz životinjskih izvora hrane, kao što su crveno meso, živina i punomasni mlečni proizvodi. Potražite načine da zamenite zasićene masti biljnim i orašastim uljima, koji obezbeđuju esencijalne masne kiseline i vitamin E. Zdravije masti su takođe prirodno prisutne u maslinama, orašastim plodovima, avokadu i morskim plodovima. Ograničite trans masti izbegavanjem hrane koja sadrži delimično hidrogenizovano ulje.

0652232073